O projektu
Gotovo svaka disciplina unutar filozofije ima i svoju etabliranu feminističku inačicu. Tako možemo govoriti o „feminističkoj epistemologiji“, „feminističkoj metafizici“, „feminističkoj filozofiji jezika“ itd. Iznimka od tog pravila je – logika. Njezina feministička analiza mnogo se rjeđe spominje kao zasebno područje istraživanja.
Projekt „feminističke logike“ utemeljuje Val Plumwood (1993), tvrdeći kako je logika, iako formalna disciplina, podložna feminističkoj analizi, kritici, ali i reformi. Time odgovara na feministički logički abolicionizam koji nešto ranije predlaže Andrea Nye (1990), koja tvrdi da je formalna logika po svojoj prirodi protivna feminističkim ciljevima. U zadnjih nekoliko godina javlja se povećan interes za feminističku filozofiju logike (vidi, primjerice, Cook 2023; Eckert i Donahue 2020; Ferguson 2023; Mangraviti 2023a, 2023b; Restović 2023; Russell 2020, 2024; Saint-Croix i Cook 2024). Tom pozitivnom trendu nastoji se priključiti i istraživački projekt Feministička filozofija formalne logike.
Projekt ima dva istraživačka aspekta: i) feminističku filozofiju formalnih logičkih sustava i modela u užem smislu te ii) šire obuhvatnu kritiku hegemonijskog poimanja razuma, a s obzirom na to da se logika poima kao slika i paradigma racionalnosti.
Unutar svog prvog aspekta projekt istražuje mogućnost, opravdanost i opseg feminističke kritike formalne logike, a onda i eventualne reforme odnosno abolicije logike. Zagovara se, po uzoru na Plumwood, mogućnost postojanja „feminističke logike“ (odnosno „feminističkih logika“), ali se pritom u obzir uzimaju i neodgodivi protuargumenti koje iznosi Nye (primjerice, inherentna apstraktnost logike i posljedična moguća neprimjenjivost logike na življeno iskustvo). Također se istražuje u kojoj mjeri postojanje feminističkih logičkih sustava zahtjeva otklon od standardnog poimanja logike kao apriorne discipline koja se bavi isključivo formom a ne sadržajem iskazâ, te mogu li se pristupi iz šireg područja feminističke filozofije znanosti preslikati na feminističku filozofiju logike, prema čemu bi feministička logika mogla biti logika vođena feminističkim vrijednostima i/ili logika koja proizlazi iz feminističkih stajališta.
Unutar svog drugog aspekta projekt istražuje šira pitanja povezana uz koncept razuma u kontekstu nedavnih napredaka u fundamentalnoj teoriji spoznaje nakon razvoja kritičke, ne-idealne, duboko društvene i sistemski orijentirane epistemologije, a posebice u kontekstu pluralističkih zahtjeva te obnovljene fundamentalne teorije spoznaje (vidi na primjer Anderson 2006, D’Agostino 2006, 2010, Weisberg i Muldoon 2009, Gaus 2016, Smart 2018, Levy i Alfano 2020, Nguyen 2022, McKenna 2023, Müller 2023). Naime, nadovezujući se na normativno pragmatističku (Brandom 1998) i interakcionističku (Mercier and Sperber 2019) teoriju razuma kao društvene deliberacije, cilj je analizirati i evaluirati ključne kritike epistemičke pouzdanosti razuma i ispitati mogućnost rekonceptualizacije određenih temeljnih aspekata razuma u svrhu razvoja epistemološke teorije koja omogućava preciznu identifikaciju epistemičkih funkcija razuma i njegovog odnosa s epistemičkom pouzdanošću, a pod uvjetima ne-idealne, duboko društvene, sistemski orijentirane epistemologije. Nadalje, cilj je analizirati i smjestiti (u smislu epistemičkih funkcija) neke ključne epistemološke koncepte – pojam normi pouzdane deliberacije, pojam kompetencije, različite vrste situiranog znanja, i pojam nerazumnosti – unutar teorije razuma i, šire, u odnosu na epistemičku pouzdanost, a pod uvjetima ne-idealne, duboko društvene, sistemski orijentirane epistemologije. Konačno, cilj je ispitati značajke društvenog sustava koji dopušta epistemički pouzdanu upotrebu razuma.
Istraživački projekt Feministička filozofija formalne logike (akronim: FFFL) provodi se na Institutu za filozofiju u Zagrebu u razdoblju 2024–2027., prati ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Europske Unije – NextGenerationEU.