Feministi\u010dka filozofija formalne logike<\/a><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n O projektu<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n Gotovo svaka disciplina unutar filozofije ima i svoju etabliranu feministi\u010dku ina\u010dicu. Tako mo\u017eemo govoriti o \u201efeministi\u010dkoj epistemologiji\u201c, \u201efeministi\u010dkoj metafizici\u201c, \u201efeministi\u010dkoj filozofiji jezika\u201c itd. Iznimka od tog pravila je \u2013 logika. Njezina feministi\u010dka analiza mnogo se rje\u0111e spominje kao zasebno podru\u010dje istra\u017eivanja. <\/p>\n\n\n\n Projekt ima dva istra\u017eiva\u010dka aspekta: i) feministi\u010dku filozofiju formalnih logi\u010dkih sustava i modela u u\u017eem smislu te ii) \u0161ire obuhvatnu kritiku hegemonijskog poimanja razuma, a s obzirom na to da se logika poima kao slika i paradigma racionalnosti.<\/p>\n\n\n\n Unutar svog prvog aspekta projekt istra\u017euje mogu\u0107nost, opravdanost i opseg feministi\u010dke kritike formalne logike, a onda i eventualne reforme odnosno abolicije logike. Zagovara se, po uzoru na Plumwood, mogu\u0107nost postojanja \u201efeministi\u010dke logike\u201c (odnosno \u201efeministi\u010dkih logika\u201c), ali se pritom u obzir uzimaju i neodgodivi protuargumenti koje iznosi Nye (primjerice, inherentna apstraktnost logike i posljedi\u010dna mogu\u0107a neprimjenjivost logike na \u017eivljeno iskustvo). Tako\u0111er se istra\u017euje u kojoj mjeri postojanje feministi\u010dkih logi\u010dkih sustava zahtjeva otklon od standardnog poimanja logike kao apriorne discipline koja se bavi isklju\u010divo formom a ne sadr\u017eajem iskaz\u00e2, te mogu li se pristupi iz \u0161ireg podru\u010dja feministi\u010dke filozofije znanosti preslikati na feministi\u010dku filozofiju logike, prema \u010demu bi feministi\u010dka logika mogla biti logika vo\u0111ena feministi\u010dkim vrijednostima i\/ili logika koja proizlazi iz feministi\u010dkih stajali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Unutar svog drugog aspekta projekt istra\u017euje \u0161ira pitanja povezana uz koncept razuma u kontekstu nedavnih napredaka u fundamentalnoj teoriji spoznaje nakon razvoja kriti\u010dke, ne-idealne, duboko dru\u0161tvene i sistemski orijentirane epistemologije, a posebice u kontekstu pluralisti\u010dkih zahtjeva te obnovljene fundamentalne teorije spoznaje (vidi na primjer Anderson 2006<\/a>, D\u2019Agostino 2006<\/a>, 2010<\/a>, Weisberg i Muldoon 2009<\/a>, Gaus 2016<\/a>, Smart 2018<\/a>, Levy i Alfano 2020<\/a>, Nguyen 2022<\/a>, McKenna 2023<\/a>, M\u00fcller 2023<\/a>). Naime, nadovezuju\u0107i se na normativno pragmatisti\u010dku (Brandom 1998<\/a>) i interakcionisti\u010dku (Mercier and Sperber 2019<\/a>) teoriju razuma kao dru\u0161tvene deliberacije, cilj je analizirati i evaluirati klju\u010dne kritike epistemi\u010dke pouzdanosti razuma i ispitati mogu\u0107nost rekonceptualizacije odre\u0111enih temeljnih aspekata razuma u svrhu razvoja epistemolo\u0161ke teorije koja omogu\u0107ava preciznu identifikaciju epistemi\u010dkih funkcija razuma i njegovog odnosa s epistemi\u010dkom pouzdano\u0161\u0107u, a pod uvjetima ne-idealne, duboko dru\u0161tvene, sistemski orijentirane epistemologije. Nadalje, cilj je analizirati i smjestiti (u smislu epistemi\u010dkih funkcija) neke klju\u010dne epistemolo\u0161ke koncepte \u2013 pojam normi pouzdane deliberacije, pojam kompetencije, razli\u010dite vrste situiranog znanja, i pojam nerazumnosti \u2013 unutar teorije razuma i, \u0161ire, u odnosu na epistemi\u010dku pouzdanost, a pod uvjetima ne-idealne, duboko dru\u0161tvene, sistemski orijentirane epistemologije. Kona\u010dno, cilj je ispitati zna\u010dajke dru\u0161tvenog sustava koji dopu\u0161ta epistemi\u010dki pouzdanu upotrebu razuma.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010dki projekt Feministi\u010dka filozofija formalne logike<\/em> (akronim: FFFL) provodi se na Institutu za filozofiju u Zagrebu u razdoblju 2024\u20132027., prati ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Europske Unije \u2013 NextGenerationEU.<\/p>\n\n\n\n Feministi\u010dka filozofija formalne logike O projektu Gotovo svaka disciplina unutar filozofije ima i svoju etabliranu feministi\u010dku ina\u010dicu. Tako mo\u017eemo govoriti o \u201efeministi\u010dkoj epistemologiji\u201c, \u201efeministi\u010dkoj metafizici\u201c, \u201efeministi\u010dkoj filozofiji jezika\u201c itd. Iznimka od tog pravila je \u2013 logika. Njezina feministi\u010dka analiza mnogo se rje\u0111e spominje kao zasebno podru\u010dje istra\u017eivanja. Projekt \u201efeministi\u010dke logike\u201c utemeljuje Val Plumwood (1993), tvrde\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-no-title","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-49","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49"}],"version-history":[{"count":80,"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":577,"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49\/revisions\/577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fffl.ifzg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Projekt \u201efeministi\u010dke logike\u201c utemeljuje Val Plumwood (1993<\/a>), tvrde\u0107i kako je logika, iako formalna disciplina, podlo\u017ena feministi\u010dkoj analizi, kritici, ali i reformi. Time odgovara na feministi\u010dki logi\u010dki abolicionizam koji ne\u0161to ranije predla\u017ee Andrea Nye (1990<\/a>), koja tvrdi da je formalna logika po svojoj prirodi protivna feministi\u010dkim ciljevima. U zadnjih nekoliko godina javlja se pove\u0107an interes za feministi\u010dku filozofiju logike (vidi, primjerice, Cook 2023<\/a>; Eckert i Donahue 2020<\/a>; Ferguson 2023<\/a>; Mangraviti 2023a<\/a>, 2023b<\/a>; Restovi\u0107 2023<\/a>; Russell 2020<\/a>, 2024<\/a>; Saint-Croix i Cook 2024<\/a>). Tom pozitivnom trendu nastoji se priklju\u010diti i istra\u017eiva\u010dki projekt Feministi\u010dka filozofija formalne logike.<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n
\n<\/div>\n\n\n\n